Pravni Saveti i Informacije
Pravo na godišnji odmor
Mateja Radosavljevic
Mateja Radosavljevic
13/4/2024
-
3
minuta

Pravo na godišnji odmor

Podeli sa prijateljima!
https://www.advokatinadlanu.rs/pravni-saveti-i-informacije/pravo-na-godisnji-odmor
Sadržaj:

U skladu sa Zakonom o radu Republike Srbije, pravo na godišnji odmor zaposleni stiče po isteku mesec dana neprekidnog rada kod poslodavca. Međutim, poslodavac može da omogući zaposlenom korišćenje godišnjeg odmora i pre isteka tog roka.

Da li se posle mesec dana stiče pravo na pun godišnji odmor?

Kada se govori o sticanju prava na godišnji odmor nakon mesec dana rada, to obično znači da zaposleni stiče pravo na razmerni deo godišnjeg odmora. 

To znači da zaposleni nakon prvog meseca rada kod poslodavca ima pravo na korišćenje dela godišnjeg odmora koji odgovara periodu koji je proveo na poslu. 

Na primer, ako je zaposleni radio mesec dana, stiče pravo na jedanaesti deo ukupnog godišnjeg odmora (pretpostavljajući da je pun godišnji odmor 20 radnih dana, zaposleni bi stekao pravo na otprilike 2 dana godišnjeg odmora).

Kada se stiče pravo na pun godišnji odmor?

Pravo na pun godišnji odmor zaposleni stiče nakon šest meseci neprekidnog rada kod istog poslodavca, u skladu sa zakonom. Minimalna dužina godišnjeg odmora je 20 radnih dana, a zakon i kolektivni ugovori mogu da predvide duži godišnji odmor.

Važno je napomenuti da specifične okolnosti mogu uticati na pravo na godišnji odmor, kao što su rad u posebnim uslovima, radno iskustvo, zdravstveno stanje i slično, što se može dodatno regulisati opštim aktom i ugovorom o radu.

Zaposleni takođe može da koristi godišnji odmor u delovima, pri čemu jedan deo mora biti neprekidan i trajati najmanje dve radne nedelje, osim ako zaposleni izričito zahteva drugačije.

Da li u slučaju prestanka radnog odnosa zaposleni ima pravo na novčanu nadoknadu za neiskorićene dane odmora?

Da, zaposleni u Srbiji ima pravo na novčanu nadoknadu za neiskorišćene dane godišnjeg odmora u slučaju prekida radnog odnosa. Ovo pravo je regulisano Zakonom o radu Republike Srbije.

Prema zakonu, ukoliko zaposleni ne iskoristi svoj godišnji odmor delimično ili u celosti do trenutka prekida radnog odnosa, poslodavac je obavezan da zaposlenom isplati novčanu nadoknadu za sve neiskorišćene dane godišnjeg odmora. Ova nadoknada se obračunava na osnovu prosečne zarade koju je zaposleni primao u periodu od tri meseca pre prekida radnog odnosa, osim ako lokalni propisi ili kolektivni ugovori ne određuju drugačije.

Ukoliko poslodavac odbija da isplati neiskorišćene dane odmora uvek se možete obratiti za savet putem našeg online pravnog servisa.

Koji je minimalni broj dana godišnjeg odmora utvđen zakonom?

U Republici Srbiji, minimalni godišnji odmor koji je utvrđen Zakonom o radu iznosi najmanje 20 radnih dana. Ovaj minimalni period godišnjeg odmora važi za sve zaposlene, nezavisno od vrste njihovog posla ili industrije u kojoj rade.

U zavisnosti od kategorije zaposlenih i vrsta zanimanja, broj minimalnih dana godišnjeg odmora može biti I veći od 20 dana za poslove koji su posebno stresni ili naporni.

Šta ako se u kalendarskoj godini ne iskoristi svi dani godišnjeg odmora?

Zakon o radu omogućava prenos neiskorišćenih dana godišnjeg odmora na narednu godinu pod određenim uslovima. Evo šta treba da imate na umu:

  • Prenos dana godišnjeg odmora - Zaposleni može preneti neiskorišćene dane godišnjeg odmora u narednu godinu, ali je važno da se ti dani iskoriste u prvoj polovini te godine. Poslodavac je obavezan da omogući zaposlenom korišćenje prenetog odmora u tom periodu.
  • Saglasnost poslodavca - Prenos neiskorišćenih dana godišnjeg odmora obično zahteva saglasnost poslodavca. Poslodavac može utvrditi uslove pod kojima će dozvoliti prenos dana odmora, u skladu sa poslovnim potrebama i planiranjem radnih aktivnosti.

Obavezno korišćenje odmora - Ako zaposleni ne iskoristi prenete dane odmora u prvoj polovini naredne godine, ti dani mogu biti izgubljeni, osim u slučajevima kada neiskorišćenje nije posledica zaposlenog (na primer, zbog poslovne potrebe ili bolesti).

Mateja je diplomirao na Filozofskom fakultetu sa specijalizacijom iz filozofije prava. To mu je pomoglo da postane iskusni novinar sa produbljenim razumevanjem pravnih tema koje povezuje sa pravnim principima i sa aktuelnim pitanjima dana.