Pravni Saveti i Informacije
Odugovlačenje sudskog spora: Nepojavljivanje stranke na ročištu i odlaganje sudskog postupka
Mitar Radeka
Mitar Radeka
26/12/2023
-
6
minuta

Odugovlačenje sudskog spora: Nepojavljivanje stranke na ročištu i odlaganje sudskog postupka

Podeli sa prijateljima!
https://www.advokatinadlanu.rs/pravni-saveti-i-informacije/odugovlacenje-sudskog-spora
Sadržaj:

Kada su sudski procesi u pitanju mnogi im pristupaju strateški sa željom da se od procesa napravi maraton. U Srbiji, fenomen odugovlačenja sudskih sporova nije samo pravna anomalija, već stvarnost koja značajno utiče na pravosudni sistem i njegove korisnike.

Ova pojava može imati višestruke uzroke, od proceduralnih prepreka do strateških odluka strana učesnika u postupku. Odugovlačenje je ponekad i rezultat preopterećenosti sudskog sistema, gde nedostatak resursa i administrativni izazovi dovode do neželjenih odlaganja. U drugim situacijama, odugovlačenje može biti taktički potez stranaka u sporu - na primer, kad jedna strana namerno koristi pravne mehanizme kako bi produžila proces i time stvorila pritisak na suprotnu stranu ili čak izbegla neželjene pravne posledice.

Kada stranke pribegavaju odlaganju sudskog postupka?

Za neke pojedince i korporacije, odugovlačenje suđenja može biti korisno jer omogućava dodatno vreme za prikupljanje dokaza, pregovaranje van sudnice ili jednostavno kao način da se odloži neizbežan ishod. Međutim, ova praksa nosi sa sobom i negativne posledice. Ona ne samo da produžava agoniju za one koji traže pravdu, već može umanjiti efikasnost pravosudnog sistema, stvarajući zastoje i opterećenje koje utiče na sve sudionike.

Iako je Zakon o krivičnom postupku u Srbiji jasan u svojoj nameri da spreči odugovlačenje suđenja, praksa pokazuje da mnoge strane u postupku nalaze načine da zaobiđu ove odredbe. Evo nekoliko ključnih taktika i razloga koji stoje iza ove prakse:

Strateško odugovlačenje sudskog postupka

Neke stranke namerno odugovlače suđenje kako bi finansijski iscrpele suprotnu stranu, posebno ako je reč o manje finansijski sposobnim pojedincima ili malim preduzećima.

Finansijski slabija stranka se na kraju može naći u situaciji gde su troškovi suđenja toliko visoki da postaje finansijski neodrživo nastaviti borbu, čak iako imaju snažan slučaj. Ovo može dovesti do prinudne nagodbe ili čak povlačenja iz slučaja.

Izbegavanje presude

U situacijama gde postoji visoka verovatnoća negativnog ishoda suđenja, odugovlačenje može biti korišćeno kao sredstvo odlaganja neizbežnog.

Ova taktika se često koristi kada stranka zna da će verovatno biti proglašena krivom ili biti izložena velikoj novčanoj kazni. Odugovlačenjem postupka, stranka pokušava da odloži izvršenje presude, što može biti korisno iz različitih razloga.

Mehanizmi koji se ovom prilikom koriste uključuju podnošenje neprekidnih prigovora, zahteva za dodatnim dokazima, promenu advokata, pa čak i pokušaje da se slučaj premesti u drugi sudski okrug.

Osim praktičnih razloga, ova taktika može biti i psihološka. Odugovlačenjem, stranka može pokušati da izvrši pritisak na tužioca, nadajući se da će vremenom postati manje motivisan da nastavi sa slučajem, što može dovesti do povoljnije nagodbe.

Koje su taktike za odugovlačenje sudskog postupka?

  • Česti zahtevi za promenom Sudije

Ovo uključuje podnošenje zahteva za izuzeće sudije na osnovu navodne pristrasnosti ili sukoba interesa. Iako su neki od ovih zahteva opravdani, često se koriste kao taktika za odugovlačenje.

Ovo se ralizuje tako što stranka podnosi zahtev za izuzeće sudije, tvrdeći da sudija ima ličnu vezu s protivničkom stranom. Iako zahtev možda nema osnovu, proces procene i odlučivanja o zahtevu oduzima vreme.

  • Podnošenje velikog broja prigovora

Stranke mogu podnositi prigovore na skoro svaki aspekt postupka, uključujući način na koji su dokazi prikupljeni, svedoci ispitani, pa čak i na formu sudskih dokumenata.

Svaki prigovor zahteva vreme za razmatranje i odlučivanje, što može značajno produžiti trajanje postupka.

  • Traženje dodatnih dokaza i svedoka

Stranka može zahtevati dodatne dokaze ili pozivanje novih svedoka, često uz obrazloženje da su ti elementi ključni za njihov slučaj.

Iako je ovo legitimno pravo svake stranke, često se koristi za nepotrebno produžavanje postupka, posebno kada se zahtevi čine repetitivni ili nebitni za slučaj.

  • Žalbe na odluke suda

Upotreba prava na žalbu za gotovo svaku odluku koju sud donese. Ovo može uključivati žalbe na proceduralne odluke, odluke o dokazima, pa čak i na privremene odluke suda.

Svaka žalba zahteva dodatno vreme za razmatranje i odluku, što može značajno usporiti konačni ishod slučaja.

  • Nedolazak na zakazana ročišta

Stranke ili njihovi pravni zastupnici mogu namerno izostati sa zakazanih ročišta, navodeći razloge poput bolesti ili neodložnih obaveza.

Svako propušteno ročište obično zahteva zakazivanje novog termina, što dodatno produžava trajanje suđenja.

  • Promena advokata

Česta promena pravnih zastupnika može biti taktika za odugovlačenje, jer svaki novi advokat treba vreme da se upozna sa slučajem i pripremi adekvatnu odbranu ili napad.

Ove promene mogu dovesti do ponovnog zakazivanja ročišta ili odgode u razmatranju slučaja, čime se dodatno produžava proces.

Nepojavljivanje stranke na ročištu

Nepojavljivanje stranke na ročištu u Srbiji, prema Zakonu o parničnom postupku, predstavlja jedan od najčešćih mehanizama za odlaganje suđenja.

Zakon o parničnom postupku ne navodi specifičan broj puta koliko neko može da se ne pojavi na suđenju pre nego što se preduzmu dodatne pravne akcije, poput uključivanja policije. Umesto toga, fokusira se na posledice izostanka i na to kako se postupak može nastaviti u odsustvu stranke.

Ako se stranka ne pojavi na ročištu, sud može doneti presudu zbog izostanka. Ovo znači da ukoliko tuženi ne dođe na pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu, a nije osporio tužbeni zahtev, sud može usvojiti tužbeni zahtev.

Za donošenje presude zbog izostanka neophodno je da su ispunjeni određeni uslovi: tuženi mora biti uredno pozvan, tužbeni zahtev ne sme biti osporen, činjenice navedene u tužbi moraju ukazivati na osnovanost tužbenog zahteva, a činjenice ne smeju biti u suprotnosti sa dokazima ili opštepoznatim činjenicama.

U slučaju propuštanja ročišta, stranka može zatražiti vraćanje u pređašnje stanje, što znači da će postupak biti vraćen u stanje pre propuštanja, a sve odluke koje je sud doneo zbog propuštanja biće ukinute. Međutim, postoji rok od 60 dana od dana propuštanja, nakon kojeg se ne može tražiti vraćanje u pređašnje stanje.

Stranke su dužne da obaveste sud o promeni adrese, kako bi se osiguralo da su pozivi za ročište pravilno dostavljeni. Nepoštovanje ove obaveze može imati pravne posledice u kontekstu odugovlačenja sudskog procesa.

U praksi, nepojavljivanje na ročištu može biti taktika za odugovlačenje postupka, ali ima i svoje rizike i posledice, posebno ukoliko se zloupotrebi i dovede do presude zbog izostanka. Pravni sistem u Srbiji nastoji da obezbedi ravnotežu između obezbeđivanja pravne zaštite strankama i sprečavanja zloupotrebe postupka za odugovlačenje.

Zaključak

Odugovlačenje sudskog procesa u Srbiji predstavlja značajan izazov u pravosudnom sistemu. Ključni načini odugovlačenja uključuju strateško odugovlačenje, poput finansijskog pritiska i izbegavanja presude, proceduralne manevre kao što su česti zahtevi za promenom sudije i podnošenje brojnih pravnih prigovora, korišćenje pravnih procedura za traženje dodatnih dokaza i žalbi na odluke suda, te ljudski faktori kao što su nedolazak na ročišta i promena advokata. 

Ove taktike mogu imati značajne posledice kako na pojedinačne slučajeve, tako i na efikasnost celokupnog pravosudnog sistema, usporavajući procese i stvarajući pravnu nesigurnost.

Ukoliko se suočavate sa pravnim pritiskom i odugovlačenjem sudskog postupka najbitnije je da stanete uzaštitu svojih prava i iskoristite pravne procedure i alate koji onemućavaju ovakve taktike. Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja na ovu temu ili želite da saznate kako da se nosite sa odugovlačenjem sudskog postupka možete iskoristiti uslugu našeg online pravnog servisa kao bi dobili dodatna pojašnjenja i pravnu pomoć.

Mitar je diplomirani socijalni radnik sa Fakulteta političkih nauka koji je sa godinama dobio duboko razumevanje socijalnih pitanja s posebnim fokusom na porodično pravo. Pored toga je stekao bogato iskustvo i detaljna saznanja iz sudske prakse u oblasti porodičnog prava.